Obeležena 209. godišnjica kruščičke bune

U Kruščici je obeležena 209.godišnjica Kruščičke bune koja je kratko trajala, ali je stanovnici ovog sela redovno obeležavaju kao važan događaj u borbi za život u slobodi.

U Sali češke besede u Kruščici obeležena je 209. godišnjica Kruščičke bune. Predstavnike lokalne samouprave, Nacionalnog saveta Čeha, brojnih organizacija i udruženja pozdravio je predsednik Saveta MZ Kruščica Dragutin Jovanović, a o Kruščičkoj buni govorio je Veroljub Rusovan.

Prema predanju Kruščicu su 1660.godine osnovale srpske porodice iz Crne Gore, Lekić, Todorov, Stajić,Jovičin i Mitrović-Dimitrović.

Osnovana je na tada važnom putu koji je povezivao Aninu, Oravicu i Belu Crkvu sa Banatskom Palankom. Kruščica danas ima upola manje stanovnika nego u 19.veku, a pomenuti period pamti se najviše po Kruščičkoj buni.

U periodu Vojne granice, stanovništvo je živelo u izuzetno teškim uslovima i velikoj diskriminaciji u odnosu na nemačke koloniste, sa puno nameta. Pod vođstvom popa Dimitrija Đorđevića Đaka podignuta je Kruščička buna podstaknuta slobodarskim duhom koji je Karađorđe šiio iz Srbije.

U pobuni su učestvovali i srpskii rumunski seljaci. Na čelu pobunjenih bili su i poručnik Toma Stipeće, penzionisani kapetan Marjan Josifović i poručnik u penziji Pivu Žumanka.

Vođe bune su narodu pokazale pismo koje je navodno uputio Karađorđe, pobuna je oglašena crkvenim zvonima, a onda su krenuli iz Kruščice. Vlast je u krvi ugušila bunu, a Kruščičani su i danas ponosni na ovaj događaj jer je predstavljao veliki korak ka slobodi.

Posledice Ustanka bile su veoma velike, 39 ustanika je procesuirano, čak i oni koji su uspeli da pobegnu kasnije su uhvaćeni. Kasnije su i drugi oficiri za koje se saznalo da su bunu podržavali bili uhapšeni.

Slične vesti